Opel i sad GM pustivši slike kola prekrivenih polu providnom prekrivkom probudio radoznalost svih ljubitelja OPELA. Ja kao i ostali ljubitelji OPEL-a, a naročito Astre jedva čekamo da izađe u prodaju nivi model Astre koja bi po nekim najavama sprema za sajam automobila u Frakfurtu sledeće godine. A pošto je OPEL-ov najveći konkurent VW već izbacio svoj novi model Golfa 6 ne bi bilo iznenađenje da vidimo novu Astru na ovogodišnjem sajmu u Parizu. Kao podsetnik nova Astra pozjamljuje dosta od svoje veće sestre Insignije kao izgled exteriera i seriju dodataka kao Sistem Prednje Kamere ili Adaptirajuće Prednja Svetla (AFL)

 

                                                                      slika preuzeto sa: www.opeltimsrbija.com

Insignia po nekim najavama zamena za OPEL-ov poznati model Vektru. Insignija je dobila svoj Irmscher look. Poznati OPEL-ov tjuner je i ovu limuzinu prepradio kako bi dobila agresivniji izgled. 

Paket uključuje restilizovanu spoljašnjost (branici, pragovi, novu masku hladnjaka, prednji spojler, zadnji difuzor i duple završetke izduvnog sistema sa obe strane automobila 2x2 komada. Točkovi od čak 20 inča su dostupni u par modela.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

    slike preuzeto sa: www.opeltimsrbija.com

 
Opel Astra se prvi put pojavila 1991. godine kao Opelova zamena popularnom modelu Kadet. Zamišljena kao konkurent VW Golfu i uopšte automobilima te klase, Astra je kod nas u kriznim godinama bila prilično retka. 1998. Opel izbacuje novu generaciju Astri – model “G” pa otud i popularni naziv za nju Astra G. Opel je takođe proizveo verzije Coupe i Cabriolet (dizajnirao italijanski dizajner Bertone), koje imaju prilično luksuznu (za tu klasu automobila) opremu. Opel je redizajnom cele svoje game u tom periodu, a posebno Astrom, pogodio u centar napraviviši prilično lep automobil, sa solidnom opremom, koji je cenom mogao sa lakoćom da parira tadašnjim konkurentima Golfu 4 i Fordu Fokusu. 2004.

1998. godine kada se pojavila Astra G, prethodni model Astra F je preimenovana u Astra Classic model i kao takva se prodavala prilično jeftino zato što je u pitanju bio stariji model i zato što su oprema i motori bili relativno fiksni. Preciznije, postojalo je samo nekoliko kombinacija koje ste mogli da kupite, ali je to bio i sasvim normalan potez s obzirom da kupci koju kupuju takve modele u prvi plan stavljaju novac pa tek onda ekskluzivnu opremu, snagu motora i slične stvari. Jasno, pojavom Astre H, model “G” je 2004. godine dobio naziv Astra Classic II i malo pristupačniju cenu.

Poprečno postavljen motor sa pogonom na prednje točkove.

Benzinska gama motora (snaga/obrtaji, obrtni momenat/obrtaji):

  • 1,2l 16V - 65KS/5600, 110Nm/4000
  • 1,2l 16V - 75KS/5600, 110Nm/4000
  • 1,4l 16V - 90KS/6000, 125Nm/4000
  • 1,6l 8V - 75KS/5200, 128Nm/2800
  • 1,6l 8V - 85KS/5400, 138Nm/2600
  • 1,6l 16V - 100KS/6000, 150Nm/3600
  • 1,8l 16V - 115KS/5400, 170Nm/3400
  • 1,8l 16V - 125KS/5600, 170Nm/3800
  • 2,0 16V - 136KS/5600, 188Nm/3400
  • 2,0 16V - 160KS/6500, 188Nm/4300
  • 2,0 16V Turbo - 192KS/5400, 250Nm/1950-5300
  • 2,2 16V - 147KS/5800, 203Nm/4000

Dizel gama motora (snaga/obrtaji , obrtni momenat/obrtaji):

  • 1,7l TD - 68KS/4500, 132Nm/1800
  • 1,7 DTI 16V - 80KS/4400, 170Nm/1800
  • 2,0 DI - 82KS/4300, 185Nm/1800
  • 2,0 DTI - 100KS/4300, 230Nm/1950
  • 2,2 DTI - 125KS/4000, 280Nm/1500
                                                                

I po nekim najavama do kraja oktobra 2008 godine Zastava bi trebalo da završi pregovore sa Opel-om oko sklapanja Astra Klasik 2.


 

Astra GTC (Gran Turismo Compact)

Novi model mogao je da se naruči od kraja 2004. godine, a u martu biće na tržištu. Treći jedinstveni model u novoj generaciji Astra predstavlja najizražajniju interpretaciju novog jezika Opelovog dizajna. Dok model GTC ima snagu od 200 KS i postiže maksimalnu brzinu do 234 km/h, njegov upadljiv dizajn uključuje sportske proporcije, glatku siluetu sa lučnom i kosom linijom krova i uočljivim sužavanjem prednjih i zadnjih prepista. Karoserija je niža za 15 mm, što doprinosi moćnom izgledu automobila. Upečatljiv dizajn karoserije potpuno je nov - samo su zadnji i prednji branik preuzeti od Astre sa petoro vrata. Jedinstven karakter modela GTC naglašen je neobaveznim panorama prednjim vetrobranskim staklom - koji se po prvi put pojavljuje u ponudi za jedan serijski model - koje se prostire od poklopca motora do B-nosača i tako stvara potpuno novi osećaj za prostor i vidljivost. Panorama prednje vetrobransko staklo se premijerno pojavljuje na modelu GTC, a biće na raspolaganju početkom aprila. Dinamični izgled modela Astra GTC dolazi do punog izražaja na putu, zahvaljujući posebno podešenom sistemu IDS (Interaktivni sistem vožnje) platformi sa ESPPlus (Elektronski program stabilnosti), kontroli vuče i ABS sistemom kočenja sa dodatnom kočnicom. IDSPlus (Prilagodljivi sistem platforme), sa elektronskim nadzorom amortizera (CDC - Continuous Damping Control) i mrežom svih elektronskih sistema platforme u ponudi je kao jedna od mogućnosti. Sa IDSPlus, vozači modela GTC mogu pritiskom na dugme koje se nalazi kod vozača da aktiviraju sistem za sportsku vožnju. Njime se reguliše podešavanje amortizera, kao i pedala za gas i reakcije pri upravljanju automobilom. Zajedno sa automatskim i Easytronic menjačima, tačke prenosa takođe su modifikovane.

Vrste motora koji se ugrađuju u Astru GTC

Pri lansiranju na tržište, Astra GTC predstaviće se sa širokom paletom moćnih ECOTEC motora ekonomične potrošnje i to: pet benzinskih jedinica (zapremine 1.4 - 2.0 litra sa 90 - 200 KS) i četiri CDTI common-rail turbo-dizel motora (zapremine 1.3 - 1.9 litara sa 90 - 150 KS). Dinamičnom karakteru modela Astra GTC savršeno pristaju i motor od 2.0 litra sa snagom od 147 kW (200 KS), kao i 1.9 CDTI dizel motor jačine 110 kW (150 KS) Ova dva motora, proizvedena u Fiat-GM Powertrain, imaju menjač sa šest brzina i pružaju pravo zadovoljstvo pri vožnji. Model Astra GTC Turbo, jačine 200 KS, ubrzava od nule do 100 km/h za samo 7.8 sekundi i dostiže brzinu od 234 km/h. Model 1.9 CDTI, jačine 150 KS spada u red najmoćnijih dizel motora u kompakt klasi. Ovaj agregat dostiže maksimalni obrtni moment od 320 Nm na samo 2000 obrtaja u minuti, a sa njim ovaj automobil dostiže maksimalnu brzinu od 210 km/h i od nule do 100 km/h ubrzava za 8.9 sekundi.

Svi ECOTEC motori su u skladu sa Euro 4 standardima emisije izduvnih gasova. Inovativna TWINPORT tehnologija za 1.4 i 1.6 litarske benzinske motore sa četiri ventila koji pokreću model Astra GTC, predstavlja dobrobit za okolinu jer smanjuje potrošnju goriva do deset procenata u normalnim uslovima vožnje. Svi benzinski motori zapremine do 1.8 litara i 1.7 CDTI su standardni sa petostepnim manuelnim menjačem, dok 1.3 CDTI, dva 1.9 CDTI turbo-dizela i oba 2.0-litarska turbo benzinska motora isporučuju se posebno sa menjačem sa šest stepena prenosa (po zahtevu i za 1.7 CDTI). Automatski Easytronic manuelni menjač sa pet brzina (uz 1.6-litarski benzinski motor) ili automatski menjač sa četiri brzine (uz 1.8-litarski benzinski motor) na raspolaganju su, po zahtevu kupca.

 Dizajn:

Za svoj moćni izgled nova Astra GTC duguje svojim sportskim proporcijama (dužina/širina/visina: 4288/2033/1413 milimetara). Dinamičan prednji deo u obliku slova V, sa znakom Opela na rešetki otvora za vazduh, uz karakteristično ispupčenje koje ide preko poklopca motora u kabinu putnika pa do zadnjeg dela, svakako svrstava i identifikuje GTC kao člana Astra porodice. Suženje u obliku slova V je znatno naglašenije nego kod modela sa petoro vrata, novi dizajn branika, modifikovana rešetka na otvoru za vazduh i veće izduvne cevi, daju modelu GTC poseban i prepoznatljiv izgled. Iako prednji deo izgleda širi, zahvaljujući smanjenom prednjem delu i neznatno povećanom otporu vazduha (cD =0.32), GTC je aerodinamičniji za oko četiri procenta (cD x A = 0.66 m2) u odnosu na svog dvojnika sa petoro vrata.

                                

Nakon 25. godina od osnivanja, Opel postaje jedan od najuspešnijih proizvođača šivaćih mašina koji je svoje proizvode plasirao u Evropi, Rusiji, Severnoj Americi i Indiji. Od 1887. počinje nova faza u istoriji ove kompanije – prelazak na proizvodnju bicikala, čija je cena tada bila izuzetno visoka. Tokom godina, Opel postaje i najveći svetski proizvođač dvotočkaša.


Prvi „Opelov“ automobil je sklopljen 1899. nakon 37 godina inžinjeringa i iskustva u drugim granama industrije. Iako Adam Opel, osnivač kompanije, nije doživeo trenutak prelaska na motorna putnička vozila, njegova porodica je nastavila započetu viziju, nastojeći da automobile učini dostupnim širokim masama. Prvi pokušaj je učinjen u saradnji sa partnerima. Tek 1902. predstavljen je Opel u potpunosti razvijen sopstvenim snagama. Reč je o modelu 10/12 sa dvocilindričnim motorom. Sedam godina kasnije stiže i kompaktni dvosed koji je posebno bio popularan među nemačkim seoskim lekarima, te je stoga i nazvan Doktorwagen. Kada je preteća svetska ekonomska kriza je zapretila i „Opelu“, porodica je u potrazi za snažnijim partnerom počela pregovore sa „Dženeral Motorsom“, koji je otkupio veći deo akcija 1929. godine. Drugi svetski rat je uzeo svoj danak, ali je usledio oporavak, nakon koga je nemačka kompanija postala poznata širom sveta.

Najznačajnije godine u istoriji „Opela“:

1899. – Opel potpisuje ugovor sa proizvođačem kočija po imenu Friedrich Lutzmann. Tako je nastao Opel Patent Motor Car, System Lutzmann.


1901. – Francuz Alexandre Darracq započinje licenciranu proizvodnju modela Darracq.

1902. – Predstavljanje prvog automobila u potpunosti razvijenog od strane „Opelovih“ stručnjaka: Opel 10/12 sa novim dvocilindričnim motorom i ugrađenom vodenom pompom. Maksimalna brzina ovog vozila iznosila je oko 45 km/h.

1906. – Otvorena dodatna fabrika u Berlinu. Jubilarni hiljaditi automobil izašao iz pogona.

1909. - Lansiran model 4/8 sa četverocilindričnim motorom, poznatiji kao Doktorwagen – tada je koštao 3.950 maraka. Opel pravi prve korake ka stvaranju automobila dostupnih širokim narodnim masama.

1912. – Proizveden jubilarni 10.000-ti Opel. Prvi kolektivni ugovor sa radnicima definisao 55.5 radnih sati i minimalnu platu od 36 feninga po satu.


1914. – Opel postaje najveći nemački proizvođač automobila, prodavši 1.335 vozila. Započinje i zapošljavanje žena u fabrikama.

1924. – Opel investira million zlatnih maraka u modernizaciju pogona i postaje prvi nemački proizvođač koji je primenio masovnu proizvodnju na pokretnim trakama.

1928. – Sa udelom na tržištu od 37.5% i prodatih 42.771 jedinica Opel se pozicionira kao najveća nemačka auto kompanija.

1929. – General Motors preuzima 80% akcija kompanije. Opel postaje prvi nemački proizvođač koji osniva osiguravajuću kompaniju i banku radi finansiranja prodaje.

1931. - General Motors preuzima preostalih 20% akcija. Opel sada ima 13.000 zaposlenih, a dnevno sklapa 500 automobila i 6.000 bicikala.


1935. – Na salonu automobila u Berlinu, predstavljen prvi nemački serijski automobil sa integrisanom šasijom i karoserijom u potpunosti izrađenim od čelika – model Olympia sa motorom od 1.3 litara. Sa godišnjom proizvodnjom od 100.000 jedinica, Opel je najbolji u Nemačkoj.

1936. - Sa godišnjom proizvodnjom od 120.923 vozila, postaje najveći evropski proizvođač.

1937. – Nakon decenija na mestu svetskog lidera kada su u pitanju bicikli, Opel prodaje sve pogone u kojima se sklapaju dvotočkaši kompaniji NSU, kako bi se u potpunosti skoncentrisao na automobile.


1940. – Iz fabrike izašlo jubilarno milionito vozilo. Proizvodnja putničkih automobila se u oktobru zaustavlja zbog rata.

1944. - Rüsselsheim and Brandenburg fabrike bivaju potpuno uništene u bombardovanju.

1945. – Proizvodna oprema za model Kadett preuzeta od strane Sovjeta.

1946. – Stiže prvi posleratni Opel – kamion Blitz od 1.5 tona. Nakon njega se ponovo lansiraju Olympia i Kapitan.

1950. – Završena rekonstrukcija fabrike Rüsselsheim.

1956. – Proizveden jubilarni dvomilioniti Opel. Dupliraju se proizvodni kapaciteti otvaranjem nove fabrike K40.

1962. – Opel proslavlja stogodišnjicu postojanja i otvara još jednu fabriku u gradu Bochum.




1966. – Milioniti Kadett sišao sa pokretne trake. Otvaraju se još dve fabrike.

1972. – Opel se vraća na mesto najvećeg proizvođača u Nemačkoj sa 20.4% udela na tržištu.

1981. – Opel postaje prvi proizvođač koji je počeo da koristi boje na bazi vode, čiji je hemijski sastav znatno manje štetan po životnu okolinu.

1982. – Otvorena nova fabrika u Španiji, u Saragosi u kojoj se sklapa Corsa.

1983. – Dvadesetmilioniti automobil napušta pogon Rüsselsheim. Kvačila bez azbesta postaju standard.

1985. – Svi modeli ove marke sada su dostupni sa katalitičkim konvetorom (katalizatorom).


1987. – Proslava 125 godina od osnivanja. Novi pogon u gradu Bochum postavlja svetske standarde kroz upotrebu boja rastvorljivih u vodi.

1989. – Ka kupcima krenuo 25-milioniti Opel – Omega u karavan verziji.

1990. započinje nova faza. Širi se ponuda modela i započinje prodor na nova tržišta. Opel postaje glavni „Dženeral Motorsov“ centar razvoja van Severne Amerike.

1994. – Opel lansira 30-milionito vozilo i postaje glavni sponzor FIFA svetskog kupa u SAD.

1995. – Otvaranje fabrike u Poljskoj – Opel je prva nemačka kompanija koja se odlučila na ovakav korak.

1997. – Opel i Bertone proslavljaju 10 godina saradnje, tokom koje je plasirano 105.000 kabrioleta sklopljenih u „Bertoneovoj“ fabrici u Torinu, u Italiji.

2002. – Startuje ofanziva novih modela. Stižu Meriva i inovativni Signum kao plodovi velikih investicija. Lansiraju se ECOTEC motori nove generacije. Uvodi se dvogodišnja garancija za sve modele.


Corsa proslavlja svoj 20-ti rođendan kao najuspešniji mali automobil na svetu; od lansiranja 1982. prodata je u preko 11 miliona primeraka.

Danas Opel predstavlja vrlo uspešan deo grupacije General Motors. Sve naprednija tehnologija i atraktivniji dizajn privlače kupce širom sveta. Brojni koncepti takođe ukazuju na buduće poduhvate, a jedan od poslednjih koji je privukao veliku pažnju je Antara GTC. Opel je na dobrom putu i ukoliko se nastavi trenutni napredak, očekuje ga svetla budućnost.